Energetski održiva gradnjaEnergetska učinkovitost
Obiteljske i dvojne kuće predstavljaju oko 65 posto ukupnog stambenog fonda. Gotovo 43 posto postojećeg stambenog fonda, zaključno s 2011. godinom, izgrađeno je prije 1970. i donošenja pravilnika kojim su propisane mjere i uvjeti toplinske zaštite zgrada. Tipična obiteljska kuća izgrađena u razdoblju od 1945. do 1980. ima veći faktor oblika od samostojeće višestambene zgrade, što nepovoljno utječe na potrošnju energije u obiteljskoj kući.
U cilju smanjenja potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije za toplinske potrebe kućanstava u Hrvatskoj, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016., a koji je prihvaćen Odlukom Vlade RH. Riječ je o programu kojim se analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu te daje prijedlog i razradu mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Jedan od ciljeva ovog programa je ostvarivanje oko 56 GWh ušteda energije u neposrednoj potrošnji godišnje ili tri posto ukupnog okvirnog cilja za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Provedba programa trebala bi utjecati i na smanjenje izdataka građana za energiju u iznosu 24 milijuna kuna godišnje te emisija CO2 za oko 14 500 tona godišnje.
Prilikom kupnje kuće ili stana na odabir najčešće utječe cijena kvadratnog metra i njezina lokacija odnosno blizina preferiranih sadržaja. Dodatne informacije o nekretnini poput kvalitete gradnje i potrošnje energije često se ne mogu jednostavno saznati. Kvalitetna izolacija i potrošnja energije kuće ili stana ne utječu samo na mjesečne izdatke za energente nego djeluju i na cjelokupnu kvalitetu i udobnost stanovanja.
Obiteljska kuća definirana je programom kao zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima najviše dvije stambene jedinice; izgrađena je na zasebnoj građevnoj čestici i ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 400 četvornih metara. S obzirom na razinu korištenja energije za grijanje, obiteljske kuće u Hrvatskoj razlikuju se značajnije u odnosu na klimatske uvjete lokacije i podneblja, godinu izgradnje te faktor oblika kuće.
Različiti klimatski uvjeti u pojedinim regijama zemlje čine procjene mogućnosti ušteda energije složenijim nego da je riječ o zemlji s jednoobraznim klimatskim uvjetima. Obiteljske kuće na moru čine 36 posto ukupnog fonda obiteljskih kuća i pod utjecajem su blage, mediteranske klime - za razliku od ostatka zemlje gdje je prisutna kontinentalna klima (svega manji dio je u području utjecaja planinske klime). Godišnja potrebna energija za grijanje stambenog prostora u primorskim regijama zato je dvostruko manja. Kad je riječ o hlađenju prostora tijekom ljetnih mjeseci, razina korištenja energije uslijed visokih temperatura posljednjih je godina postala kritična za cijelu zemlju.
Nema komentara:
Objavi komentar